Sada kad ste se upoznali s osnovama matične ploče, treba naučiti i o njenoj najvažnijoj komponenti: procesoru. Uloga procesora, ili centralne procesorske jedinice (CPU), jeste da kontroliše i upravlja svim aktivnostima računara koristeći kako unutrašnje tako i spoljne magistrale. Procesorski čip je sačinjen od niza miliona tranzistora. Stariji procesori su uglavnom kvadratni, s kontaktima raspoređenim u PGA (Pin Grid Array) formatu. Pre 1981. godine, čipovi su bili raspoređeni pravougaono u dva reda od po 20 pinova što se nazivalo DIP (Dual Inline Package); videti Sliku 3.4. Još uvek postoje integrisana kola koja koriste DIP format. Ipak, DIP format se više ne primenjuje u procesorima personalnih računara. Većina procesora koristi ili LGA ili SECC (Single Edge Contact Cartridge) format. SECC je u suštini soket PGA tipa na specijalnoj kartici za proširenje.

 

 

Slika 3.4 DIP i PGA


Kako se procesorska tehnologija razvija, a prostor na matičnoj ploči ostaje isti, mora se postići više na istoj količini prostora. U tu svrhu je razvijen SPGA (Staggered PGA) raspored. SPGA paket raspoređuje pinove po obrascu nalik šahovskoj tabli, ali ako pogledate čip iskosa, po dijagonali, primetićete da su redovi koji se protežu pravo zbijeniji od redova i kolona pod pravim uglom. Ova karakteristika omogućava veći broj pinova na istom prostoru. Lako se može prepoznati koja je komponenta unutar računara sam procesor jer je to veliki kvadrat koji leži ravno na matičnoj ploči i ima veliki ventilator ili hladnjak na sebi. Ako je procesor postavljen na ploču Slot 1 tipa, onda je on izgleda kao kartica za proširenje nešto deblja od centimetra i sadrži integrisan ventilator ili hladnjak. Slika 3.5 prikazuje poziciju procesora u odnosu na ostale komponente na tipičnoj ATX ploči. Obratite pažnju kako je procesor upadljiv.

 

 

Slika 3.5 Pozicija procesora unutar tipičnog računara

 

Moderni procesori mogu podržavati sledeće funkcije:

Hipertreding (Hyperthreading) - Ovaj termin se odnosi na Intelovu HTT (Hyper-Threading Technology) tehnologiju. HTT je forma simultanog višenitnog programiranja (SMT). SMT koristi mogućnost superskalarne arhitekture modernih procesora. Kod superskalarnih procesora je moguće da višestruke instrukcije operišu paralelno na različitim podacima.

Procesor opremljen HTT-om operativni sistem doživljava kao dva procesora. Rezultat toga je da operativni sistem može da rasporedi dva procesa u isto vreme, kao što je slučaj i kod simetrične multiprocesorske obrade (SMP), gde dva ili više procesora koriste iste sistemske resurse. Zapravo, operativni sistem mora da podržava SMP da bi mogao da koristi i prednosti HTT-a. Ako aktuelni proces usporava zbog podataka koji nedostaju, recimo, usled problema koji keš ili grane imaju s predviđanjem, izvršni resursi procesora mogu biti preraspoređeni ka drugim spremnim procesima, smanjujući tako zastoje u radu.

Koji procesor je u vašem računaru?

Najsigurniji način da utvrdite koji procesor vaš računar koristi jeste da otvorite kućište i pogledate brojeve odštampane na samom procesoru (što u današnje vreme zahteva i uklanjanje aktivnog hladnjaka). Ipak, možda ćete biti u mogućnosti da steknete ideju o tome i bez otvaranja kućišta i demontiranja ventilatora i hladnjaka jer mnogi proizvođači danas jasno ukazuju na tip procesora vrlo lako uočljivom nalepnicom negde na kućištu. Ako vam ovo ne pođe za rukom, uvek možete posetiti sajt proizvođača i potražiti informacije o modelu računara koji posedujete. Ako pak ne posedujete brendiran računar, uvek je tu System Information prozor koji ćete posle desnog klika na My Computer pronaći odabirom Properties. General tab, koji se otvara po defoltu, sadrži takve informacije. 

 

Multikor procesori koji ispoljavaju multi-kor arhitekturu sadrže dva potpuno zasebna procesora u istom kućištu. Bez obzira da li ima više matrica u samom kućištu ili samo jednu elektroniku ekvivalentnu dva odvojena procesora, operativni sistem može da tretira taj jedan procesor kao da su to dva zasebna. Kao i kod HTT, operativni sistem mora da podržava SMP. U istom smislu, SMP ne predstavlja poboljšanje ukoliko aplikacije pokrenute na SMP-u nisu pisane za paralelnu obradu podataka. Dual-core procesori su najčešći primeri za upotrebu multi-kor tehnologije (Multi-Core Technology).

Trotling ili dinamička regulacija frekvencije (Throttling CPU - Dynamic frequency Scaling) ili stezanje, je proces kontrole koliko procesorskog vremena se utroši po aplikaciji. Kontrolišući kako individualne aplikacije koriste procesor omogućava se da se sve one tretiraju podjednako. Koncept podjednakog tretiranja aplikacija postaje naročito važan u serverskim okruženjima gde svaka aplikacija može predstavljati radnje različitog korisnika. Pravednost  prema aplikacijama tako postaje pravednost prema korisnicima, stvarnim korisnicima. Klijenti današnjih terminalskih servera imaju koristi od procesorskog trotlinga.

Mikrokod (Microcode) je set instrukcija (poznat kao instrukcijski set) koje kreiraju razne mikroprograme koje procesor izvršava dok obavlja svoje brojne dužnosti. MMX (Multimedia Extensions) mikrokod je specijalizovan primer zasebnog mikroprograma  koji obavlja određeni skup funkcija. Mikrokod  je na daleko nižem  nivou od koda koji kreira programske aplikacije. Svaka instrukcija u aplikaciji će na kraju biti predstavljena mnoštvom  mikroinstrukcija, u proseku. MMX instrukcijski set je inkorporiran  u većinu modernih procesora koje proizvode Intel i druge kompanije. MMX se pojavio da bi preuzeo veliki deo multimedijalne obrade podataka i procesoru prepustio da obavlja druge zadatke. Treba ga posmatrati kao neku vrstu koprocesora za multimediju, kao što je FPU (Floating-Point Unit = jedinica sa pokretnim zarezom) matematički koprocesor.

Overkloking (Overclocking) - Overklokovanje vašeg procesora nudi pojačan rad, u rangu s procesorom dizajniranim da radi na overklokovanoj brzini. Ipak, za razliku od procesora dizajniranog da radi tako brzo, morate izvršiti posebne pripreme da biste bili sigurni da overklokovan procesor ne uništi samog sebe usled pojačanog nivoa toplote. Unapređen sistem hlađenja, poput tečnog hlađenja, mogao bi da bude neophodan kako biste izbegli oštećenja procesora ili drugih komponenti.

Keš (Cache) - Kao što je bilo pomenuto u odeljku „Memorijski slotovi i eksterni keš“ ovog poglavlja, keš je veoma brza memorija procesorskog čipa koja se koristi radi čuvanja podataka i instrukcija za koje je najizvesnije da će ih procesor naredne zatražiti. Keš koji se nalazi na procesoru poznat je kao L1 keš i uglavnom je manji u poređenju sa L2 kešom koji se nalazi na matičnoj ploči. Kad procesor zahteva spoljašnju informaciju, on smatra da tu informaciju potražuje od RAM-a. Keš kontroler, međutim, presretne zahtev koji procesor upućuje RAM memoriji i konsultuje svoju RAM oznaku kako bi otkrio da li je zatražena informacija već u kešu, bilo L1 ili L2. Ako nije, keš nedostatak će biti zabeležen i informacija će biti preuzeta iz mnogo sporije RAM memorije, ali ova nova informacija će na putu od RAM-a ka procesoru ostati u L1 i L2 kešu.

Modul za regulisanje voltaže - VRM (Voltage Regulator Module) je elektronsko kolo koje snadbeva deo procesora standardnom voltažom koji onda šalje VRM-u nazad signal o voltaži koja je potrebna procesoru. Po primanju signala VRM zaista reguliše voltažu kako bi ona bila ujednačena.

Brzina - Brzina procesora se u suštini opisuje kao frekvencija takta (MHz ili GHz). Mogu postojati neslaganja između nominalne frekvencije i one koju procesor zapravo koristi za slanje podataka i instrukcija kroz elektronsko kolo. Neslaganja u brojkama proizilaze iz činjenice da je procesor sposoban da podeli signal takta koji prima od oscilatora na veći broj regularnih signala za sopstvene potrebe.

32- i 64-bitna sistemska magistrala - Skup nizova podataka između procesora i primarne memorije sistema može pored ostalih širina iznositi 32 ili 64 bita. Što je šira magistrala, više se podataka može obraditi u jedinici vremena i tako će biti obavljeno više posla. Interni registri u procesoru mogu biti opsega samo 32 bita, ali sa 64-bitnom sistemskom magistralom, dva odvojena dotoka mogu primati informacije istovremeno.

Dodaj komentar Sviđa mi se - (2) Ne sviđa mi se - (1)    

  • Namena i karakteristike procesora 1
  • Namena i karakteristike procesora 2
  • Namena i karakteristike procesora 3